Je li EU, ali i Hrvatska izigrana od svjetskih farmaceutskih tvrtki?

Je li Europska unija, pa tako i Hrvatska izigrana od svjetskih farmaceutskih tvrtki koje su obećavale potrebne količine cjepiva, a sada su zaključile kako od toga ipak nema ništa? Hrvatska je cijepila blizu 65.000 osoba i umjesto da se broj cijepljenih povećava jer su građani zainteresirani za cjepivo, on stagnira jer cjepiva jednostavno nedostaje.

➡️ Sve o koronavirusu

Kristijan Ramadan iz Odjela za medicinske znanosti Sveučilišta u Oxfordu u Studiju 4 rekao je da je neugodno iznenađen nedostatkom cjepiva.

- AstraZenece u listopadu je tvrdila i javno objavila da su proizveli 1,5 milijardu doza i sada dolazi do problema. Zašto, nemam tu informaciju. Moguće je da su imali problema s optimizacijom doza, a možda su i proizveli dovoljno doza, ali nemaju dovoljno pripremljenih bočica, rekao je i naglasio kako su to neprovjereni podaci.  

Ramadan se osvrnuo na odluku Britanije koja je odlučila usporiti cijepljenje i cijepiti ljude samo jednom dozom. 

- Njihovi savjetnici koji se bave cjepivima, a i prema kliničkim istraživanjima, shvatili su da se i nakon prvog cijepljenja stvara imunitet u 50 posto ljudi. Mislim da je to dobar pristup i Hrvatska bi trebala potražiti savjet stručnjaka iz ‌inozemstva oko toga, rekao je.

Naglasio je kako se bez obzira na cjepivo i cijepljenje moramo držati i epidemioloških mjera.

Govoreći o ruskom i kineskom cjepivu, istaknuo je da su oba učinkovita.

- Prema onome što je publicirano u znanstvenoj literaturi i jedno i drugo cjepivo je učinkovito, pogotovo rusko koje se ne razlikuje puno od oksfordskog. Kinesko cjepivo napravljeno je na najstarijoj metodi, na umrtvljenom virusu, i nije dovoljno pročišćeno. Ono će stvoriti imunitet, ali kod tog cjepiva bi mogli očekivati najveći broj nuspojava, rekao je Ramadan. 

Kad je riječ o mutiranim virusima, rekao je da imamo nekoliko izvora žarišta novog mutiranog virusa -  u Engleskoj, Južnoj Africi, Brazilu...

- Kada je riječ o engleskom soju, prema zadnjim istraživanjima zarazniji je oko 50 posto u odnosu na virus koji se prvi pojavio i smrtnost je 30 posto veća jer virus lakše ulazi u stanice i više je virusnih čestica, iako je klinička slika jednaka kao i kod prvog virusa.

Ramadan je istaknuo i da nije za ublažavanje epidemioloških mjera.

- Vidjeli smo kako se Hrvatska ponašala u 10. i 11. mjesecu i koliki su bili brojevi. Čim su uvedene mjere, brojevi su se smanjili. To je čisti pokazatelj i ne trebate biti veliki znanstvenik ili stručnjak da to shvatite.

- U posljednjih pet godina u prosjeku u 11. mjesecu u Hrvatskoj je umrlo 3.889 ljudi, dok je prošle godine u 11. mjesecu umrlo 5.428 ljudi. Za 40 posto više je ljudi umrlo u 11. mjesecu 2020., nego je umrlo u posljednjih pet godina, rekao je.

Na pitanje kada bi moglo doći do normalizacije života i ekonomije, rekao je kako nije optimist da će se to dogoditi u 2021.