Jonjić: Ne možemo biti sigurni da britanski soj nije stigao u Hrvatsku

Početak cijepljenja donio je nadu da će pandemiji doći kraj, no zbog zastoja u isporuci cjepiva diljem Europske unije ponovno je zavladala neizvjesnost. Govoreći o zacrtanoj procijepljenosti od 70 posto, Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekla je da ishod u Hrvatskoj ovisi AstraZeneci.

- Ključna je situacija s AstraZenecom, jer je većina europskih zemalja najviše doza kod tog proizvođača rezervirala. Još je ta situacija u vaganju  s EK i možda bude imala povoljne rezultate. Imamo određene obveze prema EU što je u situaciji nabave cjepiva s jedne strane plus, ali nam i veže ruke za neko samostalno daljnje postupanje. Vjerujem da je EK jak pregovarač i da će uspjeti izboriti bolju situaciju za europske zemlje, rekla je.

Jasna Paro, dopisnica iz Bruxellesa, kazala je kako je EK večeras na sastanku s dijelom uprave AstraZenece vrlo oštro nastupila zahtijevajući konkretne odgovore.

- AstraZeneca je prema nekim informacijama iz EK dobila više od 300 milijuna eura da bi počela proizvodnju prije listopada. Cilj je bio da se cjepivo počne proizvoditi dovoljno rano i da kad bude odobreno od strane europske agencije za lijekove da bude spremno za distribuciju zemljama članicama. Potpuno je nejasno što se dogodilo s tim cjepivom, kazala je.




Paro zaključuje da će EK pritiskati AstraZenecu svim sredstvima kako bi dobila cjepivo koje je naručila.

- Čuli smo od visokopozicioniranog izvora da postoje jasne naznake da je dio vodstva AstraZenece svjestan toga da je donio pogrešnu odluku i da bi se u sljedećih nekoliko dana moglo dogoditi da promijene odluku i da povećaju isporuke prema brojci od 80 milijuna doza koliko je dogovoreno, dodala je Paro.

Multisistemski inflamatorni sindrom

Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"  osvrnuo se na slučaj dječaka (11) koji je preminuo od posljedica koronavirusa.

- Još jednom izražavam saučešće obitelji. On je došao u teškom stanju u kliniku, to je bio teški oblik multisistemskog inflamatornog sindroma u tijeku covid infekcije. U klinici je boravio nepunih 36 sati, unatoč svim poduzetim mjerama liječenja, nažalost nije bilo uspješno, rekao je.

Ivica Lukšić, v.d. ravnatelja KB Dubrava, rekao je da kod nemalog broja pacijenata koji su preboljeli covid-19 bilježe komplikacije.

- U tom smislu smo i organizirali post-covid dnevnu ambulantu. Vidjeli smo i kod mlađih ljudi i koji nisu značajno opterećeni komorbiditetom nekakve neobične komplikacije, prije svega na vaskularnom sustavu, ali i drugim organima, rekao je.

Sin Jasmine Kalčić, novinarke HRT-a, prvi je u Hrvatskoj zabilježio simptome tog sindroma.

- Krenulo je glavoboljom, dala sam mu tabletu i mislila proći će. Tu noć on je gorio, temperatura nije padala ispod 40 stupnjeva, pojavio se osip na ruci koji se širio nevjerojatnom brzinom. Imao je jake bolove u trbuhu, žalio se da ga boli srce, da ne može disati. Imao je treskavicu, proljev. Nakon tri dana nisam dobila adekvatnu pomoć, nisu mogli prepoznati što je pa sam odlučila otići u dječju bolnicu na Kantridi, rekla je.

Nakon terapije imunoglobulinima, kaže Kalčić, njezin sin se pomalo vratio u život. Nakon mjesec dana, kaže da se Petar osjeća dobro, ali se brže umara.

- Njegovo tijelo je prošlo stravične napore i treba vremena da se oporavi, rekla je Kalčić.

Puljiz je istaknuo da nisu detektirani čimbenici rizika koji dovode do razvoja ovog sindroma. I djeca koja su prethodno bila zdrava, kaže, mogu razviti simptome.

- Temperatura koja traje više od tri dana, dob do 19 godina, zahvaćenost više od dva organska sustava, slabost srčanog mišića, oštećenje koagulacije, simptomi sa strane probavnog sustava - proljev, bolovi u trbuhu, povraćanje... Povišeni markeri upale, podatak za covid ili pozitivan ili jasno izlaganje, rekao je Puljiz.

Novi sojevi virusa

Stipan Jonjić, sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, rekao je da se sa sigurnošću ne može reći da mutirani britanski soj koronavirusa nije stigao u Hrvatsku.

- Virusi puno mutiraju, to nije neobično. Neobično je da nema više varijanti. Impresivno je koliko su male te promjene, rekao je Jonjić.

- Postoji realna šansa da ovaj ili neki drugi virus rezultiraju varijantom koja će biti puno patogenija od konvencionalnog Sars-Cov-2 koji je došao do nas. Ne sjećam se nijednog infektivnog agensa koji se tako podmuklo širi i rezultira tako nepredvidivim posljedicama. Moramo s tim živjeti i nadati da se da će se ovo s cjepivom brzo riješiti, dodao je.

Jonjić je naglasio kako je dobro što nema čvrstih dokaza da je ijedna od poznatih mutanti otporna na imunost koju potiču cjepiva.

- Koliko god je sad trenutak zastrašujuć, treba izdržati s mjerama i vjerovati da će Europa riješiti problem. Nadajmo se da će se s proljećem smanjiti širenje virusa, ja bih ipak ostao manje pesimističan, rekao je.

Nema dovoljno cjepiva

Pavić Šimetin rekla je kako je osigurano dovoljno cjepiva za drugu dozu, ali s tim da će se odgađati za peti ili šesti tjedan.

- Što se tiče Pfizera, ne ide se u nova cijepljenja nego se usmjerava na drugu dozu. U nedjelju dolazi cjepivo od Moderne i s njim možemo cijepiti novu populaciju, rekla je Pavić Šimetin istaknuvši Sisačko-moslavačku županiju kao poseban izazov.

Lukšić je rekao da zadnjih dana imaju kontinuirano isti broj bolesnika, dok broj težih kliničkih slika ne opada.

- Nema naznake da su lakši oblici ili da se događa promjena na bolje, rekao je.

Što se tiče velikog broja hospitaliziranih, Jonjić je rekao mu se čini kako ta stabilna situacija možda pokazuje kako nemamo novi soj virusa.

- To je daleko od kontrole, nemojmo se zavaravati. Ja nemam odgovor zašto je obustavljen pad bolesnika u bolnicama, rekao je.

- Trebamo se nadati da će cjepivo imati puno širi repertoar protektivnih mehanizama od samih protutijela, dodao je Jonjić.

Pavić Šimetin je rekla kako očekuju kroz mjesec-dva da će krenuti u cijepljenje osoba starije životne dobi i kroničnih bolesnika, a potom i ostatka populacije. Ponovila je kako sve ovisi o pregovorima s AstraZenecom.

Sporna snimka zabave u bolnici

Lukšić se ispričao zbog snimke zabave djelatnika KB Dubrava koja je dospjela u javnost.

- Jedna topla ljudska namjera pretvorila se u totalno neprimjerenu situaciju. Osoblje je htjelo iznenaditi kolegicu koja nakon 25 godina odlazi iz bolnice i ide u Njemačku. Oni su svjesni svog propusta i mrlje koju su stavili na sve zaposlenike koji vrijedno rade od prvog dana. Oni su se ispričali, rekao je Lukšić.

Smatra da je čudno da je snimka dospjela u javnost prije nego je itko iz bolnice znao za nju.

- Problem je da se to održalo, ali održalo se izvan prostora covid bolnice, u sobi za odmor osoblja. Ponavljam namjera tih ljudi sigurno je bila plemenitija od situacije koju imamo, rekao je.

Zbrinjavanje infektivnog otpada

Što se tiče infektivnog otpada, rekao je da na problemu rade s ministarstvom zdravstva i ministarstvom gospodarstva.

- Dnevno se proizvodi tri tone infektivnog otpada. Problem je nastao što je firma s kojom imamo ugovor prestala odvoziti u mjeri u kojoj je prije odvozila i morali smo to zbrinuti na privremeni deponij. Potrebno je naći definitivno rješenje kako zbrinjavati infektivni otpad u svim zdravstvenim ustanovama i to zahtijeva rješenje na puno višoj instanci, objasnio je Lukšić.

Popuštanje mjera?

Na upit hoće li biti popuštanja mjera za one dijelove gospodarstva koji su sada zatvoreni, Pavić Šimetin je rekla da su pregovori u tijeku i da se o svemu razmišlja.

- Mjere djeluju, imamo dokaz, moramo više testirati.Situacija je teška, ali nije bezizlazna. Ne treba nam treći val, rekao je Jonjić.